Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) najsnažniji je peludni alergen u Hrvatskoj i u cijeloj kontinentalnoj Europi. Jedna biljka u pravoj sezoni može proizvesti milijardu peludnih zrnaca, koja vjetar prenosi i do 400 kilometara. Već nekoliko zrnaca po kubnom metru zraka dovoljno je za simptome kod osjetljivih osoba — desetak puta manje od onoga što izaziva reakciju na pelud trava.
Kako je došla u Hrvatsku
Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Europu je donesena slučajno krajem 19. stoljeća, s teretom žitarica i sjemenja. U Hrvatskoj se prvi put pojavila u Slavoniji 1940-ih, a šire se proširila tek u zadnjih 30–40 godina, prvenstveno duž prometnica, neobrađenih oranica i nasipa.
Danas je najraširenija u Slavoniji, Baranji, Posavini i Podravini, ali se posljednje desetljeće stalno širi prema sjeverozapadu, a sve češće se nalazi i u priobalju.
Izgled i prepoznavanje
- visina 30–150 cm, povremeno i preko 2 m
- listovi duboko urezani, perasti, sivkastozelene boje
- cvjetne metlice na vrhu — zelenkastožute, izduženi grozdovi
- biljka jednogodišnja, izrasla iz sjemena svakog proljeća
- može rasti gdje god je zemlja barem djelomično otkrivena: rubovi cesta, željezničke pruge, gradilišta, neobrađene oranice
Ambrozija nije ukrasna biljka. Tko je prepozna na svojoj parceli, dužan je ukloniti je — vidi sekciju o suzbijanju.
Sezona
U Hrvatskoj ambrozija cvjeta od sredine kolovoza do kraja rujna, ponekad i do prvih mrazeva u listopadu. Vrhunac koncentracija je obično prva polovica rujna. Zbog klimatskih promjena sezona se posljednjih godina produžuje za 1–3 tjedna.
Najgore koncentracije bilježe se u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u istočnoj Slavoniji (Osijek, Vinkovci) i Baranji.
Simptomi
Simptomi ambrozijske polenoze identični su onima alergije na trave, ali često izraženiji:
- jako kihanje, vodenasta sekrecija iz nosa
- izrazito začepljen nos
- crvenilo i svrbež očiju s otekotinama
- svrbež nepca i grla
- pogoršanje astme — ambrozija je značajan okidač za alergijsku astmu
- umor i otežan san
Mnogi pacijenti prvi simptome dobiju tek u dobi 30–40 godina — alergija na ambroziju je jedna od onih koje se kasno razvijaju.
Križne reakcije s hranom
Ambrozija dijeli alergene proteine s nekoliko biljnih namirnica i kod oko 20–50 % oboljelih izaziva oralni alergijski sindrom:
- dinja, lubenica, krastavac — najčešće
- banana
- suncokret (sjemenke, ulje rijetko)
- kamilica — može izazvati i jaču reakciju
Reakcije su obično blage (svrbež i blago oticanje usta), ali kod osjetljivijih osoba mogu biti i izraženije. Termička obrada uništava te proteine.
Što djeluje — terapija
Lijekovi
Strategija je ista kao za alergiju na trave:
- Antihistaminici druge generacije redovito kroz cijelu sezonu.
- Nazalni kortikosteroidni sprejevi — započeti 2 tjedna prije očekivane sezone, posebno za stanovnike Slavonije.
- Kapi za oči za alergijski konjunktivitis.
- Bronhodilatatori i inhalacijski kortikosteroidi za pacijente s astmom.
Imunoterapija
Specifična imunoterapija za ambroziju (SCIT ili SLIT) dokazano djeluje i smanjuje simptome za 30–50 % te potrebu za lijekovima. U Hrvatskoj je dostupna kod alergologa. Tretman traje 3–5 godina i obično se započinje u proljeće, prije sezone.
Suzbijanje ambrozije
U Hrvatskoj je suzbijanje ambrozije zakonska obveza vlasnika i korisnika zemljišta (Zakon o biljnom zdravstvu). Praktične metode:
- Čupanje s korijenom — najbolja metoda za male površine. Najučinkovitije prije cvjetanja (lipanj–srpanj). Nosi rukavice i masku, posebno tijekom cvjetanja.
- Košnja niskim rezom — uništava biljke prije cvjetanja, ali treba ponoviti 2–3 puta jer ambrozija regenerira nakon košnje.
- Pokrivanje tla — natkrivanjem ili gušćom vegetacijom (livadske trave) smanjuje se mogućnost klijanja.
- Herbicidi — koristiti uz oprez i samo prema uputama proizvođača; na poljoprivrednim površinama dostupni su specifični pripravci.
Ne palite je niti je bacajte na kompost ako je već u cvatu — pelud će se i dalje rasipati.
Praktične mjere za alergičare
- Pratite dnevne razine peludi — pelud.net prikazuje trenutno stanje za 25 gradova.
- U Slavoniji u rujnu planirajte vrijeme u zatvorenom kad su koncentracije visoke.
- Provjetrite ujutro prije 9 — koncentracije su tada najniže.
- Ne sušite veš vani tijekom sezone.
- Ako je moguće, kratak odlazak na more u rujnu može dati nekoliko dana predaha — koncentracije na otocima su znatno niže.
Napomena
Ovo nije medicinski savjet. Za individualne preporuke o terapiji ili imunoterapiji obratite se liječniku obiteljske medicine ili alergologu.