Krajem proljeća automobili, klupe i podovi terasa prekriveni su tankim žutim slojem. To je borova pelud — najvidljivija pelud u Hrvatskoj. Boja, količina i razdoblje pojave (kraj svibnja, početak lipnja) navode mnoge alergičare na zaključak da su upravo borovi uzrok njihovih simptoma.

Stvarnost je zanimljivija: bor proizvodi enormne količine peludi, ali kao alergen je puno slabiji od većine drugih drvenastih biljaka. U većini slučajeva ono što se pripisuje boru zapravo je reakcija na trave ili — u priobalju — maslinu, koje cvjetaju u istom razdoblju.

Vrste bora u Hrvatskoj

  • Bor obični (Pinus sylvestris) — kontinentalna Hrvatska, najraširenija vrsta
  • Crni bor (Pinus nigra) — kontinent i sredozemni dio
  • Alepski bor (Pinus halepensis) — uglavnom Dalmacija i otoci
  • Pinj (Pinus pinea) — priobalje, parkovne sadnice

Sve vrste cvjetaju u sličnom razdoblju, s manjim regionalnim razlikama.

Zašto je peludi toliko puno

Zrno borove peludi ima dva zračna mjehurića koji ga čine izrazito laganim — vjetar ga prenosi i preko 100 kilometara. Jedno odraslo stablo u sezoni može osloboditi nekoliko kilograma peludi, a u šumama se taj učinak višestruko množi.

Ipak, ista ta zrna su velika (oko 50 mikrometara) i većina ne ulazi duboko u nosne hodnike — zaustavljaju se u sluznici nosa ili na površini očiju, gdje izazivaju puno slabiju imunološku reakciju nego pelud breze ili trava. Količina koja se vidi golim okom nije mjera alergenosti.

Sezona

  • kraj travnja do kraja lipnja, ovisno o vrsti i regiji
  • vrhunac: druga polovica svibnja
  • u Dalmaciji počinje nešto ranije, u Slavoniji nešto kasnije
  • u toplim godinama sezona se može pomaknuti za 1–2 tjedna naprijed

Simptomi — i zašto ih bor rijetko izaziva

Klinički simptomi alergije na bor, kad doista postoji, ne razlikuju se od ostalih peludnih alergija:

  • vodenasta sekrecija iz nosa
  • kihanje
  • crvenilo i svrbež očiju
  • u rijetkim slučajevima — pogoršanje astme

Diferencijalna dijagnoza je ključna. Sezona bora gotovo se potpuno preklapa s vrhuncem peludi trava i, u priobalju, peludi masline. Ako simptomi traju kroz cijeli svibanj i lipanj, mnogo je vjerojatnije da je riječ o jednom od ta dva alergena nego o boru.

Pravu alergiju na pelud bora procjenjuje se na manje od 5 % alergičara na pelud u europskim populacijama. U Hrvatskoj nema preciznih podataka, ali klinička iskustva alergologa slijede slične brojke.

Križne reakcije

Križna reaktivnost s drugim biljkama je ograničena. Mali postotak osoba s alergijom na bor reagira i na:

  • čempres (Cupressus) i klek (Juniperus)
  • ostale dijelove četinjača, najčešće smrekov sok

Križne reakcije s hranom su rijetke. Pinjoli (sjemenke pinja) mogu kod nekih osoba izazvati zasebnu reakciju, ali to je IgE-posredovana alergija na sjemenku, a ne križna reakcija na pelud.

Dijagnoza

Ako su simptomi izraženi u svibnju i lipnju, vrijedi obratiti se alergologu radi:

  • kožnih ubodnih testova (prick) za bor, trave i — u priobalju — maslinu istovremeno
  • specifičnih IgE testova iz krvi ako su kožni testovi nepouzdani ili kontraindicirani
  • točne procjene koja pelud zapravo izaziva simptome

Bez ciljane dijagnoze izbjegavanje bora nema smisla — žuti sloj se ne može izbjeći, a vrlo vjerojatno nije ni uzrok problema.

Što pomaže

Ako je alergija na bor potvrđena, pristup je isti kao kod ostalih peludnih alergija:

  • Antihistaminici druge generacije kroz cijelu sezonu
  • Nazalni kortikosteroidni sprej započet 1–2 tjedna prije sezone
  • Kapi za oči za alergijski konjunktivitis
  • Tuš i promjena odjeće nakon dužeg boravka u borovoj šumi
  • Ne sušiti rublje vani dok je žuti sloj vidljiv na vanjskim površinama
  • Provjetravanje ujutro prije 9 ili kasno navečer

Specifična imunoterapija za bor nije rutinski dostupna — alergeni ekstrakti su slabi, a klinička indikacija rijetka. Alergolog će procijeniti je li ta opcija opravdana u pojedinom slučaju.

Praktične preporuke za sezonu

  • Pelud bora nije neopasna samo zato što je slabo alergena — kod osjetljivih osoba s astmom mehanički nadražaj od velikih količina peludi može pogoršati simptome.
  • Ako planirate šetnju kroz borovu šumu u svibnju, izbjegavajte vjetrovite dane i kasno popodne kad su koncentracije najviše.
  • Filtar za pelud u autu smanjuje izloženost tijekom putovanja kroz šumovita područja.
  • Ako se simptomi javljaju i izvan sezone bora, vjerojatno je riječ o drugom alergenu — ne odustajte od dijagnostike.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Ako sumnjate da imate alergiju na bor ili na neku drugu pelud, obratite se liječniku obiteljske medicine ili alergologu. Točna dijagnoza je posebno važna kod bora, gdje se simptomi često pripisuju pogrešnoj biljci.