Breza (Betula) važi za jedan od klinički najvažnijih drvenastih alergena u srednjoj Evropi. Njena pelud je izuzetno agresivna — kod osjetljivih osoba simptome pokreće već mali broj zrnaca po kubnom metru vazduha, mnogo manje nego kod trava ili ambrozije. Upravo zato proljetni mjeseci mnogim alergičarima, koji inače nemaju većih problema, donesu najteže sedmice u godini.

Kako prepoznati brezu

U Crnoj Gori najčešće su dvije vrste: obična breza (Betula pendula), prepoznatljiva po bijeloj kori koja se ljušti i povijenim granama, te Betula pubescens, koja raste prije svega na vlažnijim i višim staništima. Obje pripadaju porodici brezovki (Betulaceae), u koju spada i joha.

Breza je brzorastuće, svjetloljubivo drvo koje se često javlja kao pionirska vrsta na šumskim rubovima i čistinama, a istovremeno je popularno i kao ukrasno drvo u parkovima, vrtovima i uz puteve. Ta rasprostranjenost — od prirodnih šuma do gradskih nasada — znači da se brezinoj peludi praktično nije moguće izbjeći, čak ni ako živite u samom centru grada.

Sezona cvatnje i rasprostranjenost u Crnoj Gori

Breza u Crnoj Gori cvjeta od aprila do maja, a vrhunac koncentracija obično je u drugoj polovini aprila. Cvatnja je razmjerno kratka i intenzivna — drvo u nekoliko sedmica oslobodi ogromne količine peludi, koju vjetar može prenijeti i više stotina kilometara.

Breza je rasprostranjena po cijeloj Crnoj Gori, a posebno izražena u:

  • brdsko-planinskim područjima i šumama, na primjer na Durmitoru, Bjelasici i planinama sjeverne Crne Gore,
  • šumovitim područjima sjeverne i sjeveroistočne Crne Gore, na primjer u okolini Berana i uz Lim,
  • kontinentalnim područjima oko Nikšića, gdje šumoviti obronci doprinose velike količine peludi.

Na višim staništima, poput Žabljaka na Durmitoru, sezona obično počinje kasnije i kraća je, jer hladnije proljetno vrijeme odlaže cvatnju u maj.

Pelud.net podatke za gradove u Crnoj Gori, uključujući i brezu, dobija modeliranjem preko evropskog modela CAMS (preko servisa Open-Meteo), a ne mjerenjem na lokalnoj mjernoj stanici — vrijednosti su modelirane, ne mjerene. Riječ je o korisnoj okvirnoj prognozi trenda i sezone, a ne o preciznom fizičkom mjerenju.

Simptomi alergije na brezinu pelud

Breza važi za jedan od najsnažnijih drvenastih alergena — mnogi osjetljivi ljudi reaguju već pri vrlo niskim koncentracijama, pri kojima druga pelud još ne izaziva probleme. Karakteristični simptomi su:

  • kihanje u nizovima, vodenast iscjedak iz nosa
  • začepljen nos
  • crvene, svrbežne i suzne oči
  • svrbež nepca i ždrijela
  • pogoršanje astme kod astmatičara
  • umor i slabija koncentracija tokom vrhunca sezone

Kod nekih ljudi simptomi se pojave tek u odrasloj dobi, bez prethodne anamneze alergija u djetinjstvu.

Unakrsna reaktivnost s hranom — sindrom breza-voće-povrće

Breza je poznata po izraženoj unakrsnoj reaktivnosti s biljnom hranom. Glavni krivac je bjelančevina Bet v 1, koja pripada skupini PR-10 bjelančevina i strukturno je vrlo slična bjelančevinama u brojnim vrstama voća, povrća i orašastih plodova. Posljedica je tzv. oralni alergijski sindrom (nazvan i sindrom breza-voće-povrće), koji se kod dijela brezinih alergičara javlja nakon konzumiranja:

  • jabuke, breskve, trešnje, šljive, kajsije — najčešće
  • lješnjaka
  • mrkve i celera
  • soje (prije svega svježih sojinih proizvoda)

Tipični znaci su svrbež i trnjenje u ustima te blago oticanje usana ili jezika ubrzo nakon konzumiranja, rjeđe i izraženije reakcije. Budući da je Bet v 1 termički osjetljiva bjelančevina, kuhana, pečena ili konzervirana hrana (kompoti, džemovi) obično ne izaziva probleme.

Unakrsna reaktivnost s drugom peludi

Budući da breza pripada porodici brezovki, postoji i značajna unakrsna reaktivnost s peludi johe, koja cvjeta već rano u proljeće i sadrži srodnu bjelančevinu. Osobe koje su alergične na johu često su osjetljive i na brezu (i obrnuto), pa se njihovi simptomi mogu protezati kroz duži dio proljeća.

Liječenje i ublažavanje simptoma

Pristup je sličan kao kod drugih peludnih alergija, ali je zbog kratke i intenzivne sezone breze važan pravovremen početak:

  • antihistaminici druge generacije, redovno kroz cijelu sezonu
  • nazalni kortikosteroidni sprejevi, koje je smisleno početi koristiti 2–3 sedmice prije očekivanog početka sezone
  • kapi za oči protiv alergijskog konjunktivitisa
  • kod astmatičara bronhodilatatori i inhalacijski kortikosteroidi prema uputama ljekara

Imunoterapija

Specifična imunoterapija protiv brezine peludi (SCIT — potkožne injekcije, ili SLIT — sublingvalne kapi odnosno tablete) dobro je ustanovljena i klinički dokazano učinkovita metoda dugoročnog liječenja. Smanjuje i intenzitet sezonskih simptoma i potrebu za lijekovima, a kod nekih pacijenata ublažava i unakrsne reakcije na srodnu hranu. Liječenje traje po pravilu 3–5 godina i uvodi ga alergolog.

Praktični savjeti za alergičare

  • Tokom vrhunca sezone (druga polovina aprila) pratite dnevne nivoe peludi i po mogućnosti prilagodite vrijeme aktivnosti na otvorenom.
  • Provjetravajte rano ujutro ili kasno navečer, kada su koncentracije niže.
  • Tokom vrhunca sezone izbjegavajte sušenje rublja napolju.
  • Ako vas nakon jabuka, breskvi ili lješnjaka svrbi u ustima, smisleno je testiranje kod alergologa — može se raditi o unakrsnoj reaktivnosti, a ne o samostalnoj alergiji na hranu.
  • U danima s visokim koncentracijama po povratku kući isperite lice i kosu, jer se pelud na njih lijepi.
  • Kratak odlazak na primorje (Bar, Herceg Novi) tokom vrhunca brezine sezone može donijeti nekoliko dana olakšanja, jer je breza tamo manje rasprostranjena.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Za individualnu dijagnozu, testiranje na unakrsnu reaktivnost ili odluku o imunoterapiji obratite se ljekaru porodične medicine ili alergologu.