Maslina (Olea europaea) jedan je od najvažnijih peludnih alergena u mediteranskoj klimi — u Dalmaciji, južnoj Italiji, Grčkoj i Španiji spada među vodeće uzroke proljetno-ljetnih peludnih tegoba. U Crnoj Gori maslina uspijeva duž cijelog primorskog pojasa — od Boke Kotorske do Ulcinja — pa je važan alergen prije svega primorskih gradova, posebno Bara i Herceg Novog, dok u kontinentalnim i planinskim područjima nije značajan faktor.

Šta je maslina i kako se oprašuje

Maslina je zimzeleno drvo koje se u našim krajevima uzgaja u nasadima i vrtovima zbog ulja i plodova. Za razliku od mnogih ukrasnih biljaka, maslina se oprašuje vjetrom (anemofilna je), a ne insektima — cvjetovi su sitni, neupadljivi, skupljeni u kratke grozdaste cvati, i upravo zato njena pelud može putovati vazduhom i izazivati alergijske reakcije prilično daleko od samog nasada. Glavni alergen u maslininoj peludi je bjelančevina Ole e 1, koja je vrlo imunogena već u malim količinama.

Rasprostranjenost u Crnoj Gori — zašto je to priča primorskog pojasa

Ključna razlika između Crne Gore i susjedne Bosne i Hercegovine je u obimu maslinarstva. U Bosni i Hercegovini maslinarstvo je ograničeno na uski pojas Hercegovine, dok je u Crnoj Gori maslina tradicionalno uzgajana duž cijelog primorskog pojasa — od Boke Kotorske i Herceg Novog do Bara i Ulcinja — gdje mediteranska klima i položaj omogućavaju uzgoj. Zato je maslina u Crnoj Gori, slično kao u Dalmaciji, jedan od vodećih proljetno-ljetnih alergena primorskih gradova. U kontinentalnim gradovima poput Podgorice, Nikšića i Berana maslina praktično ne raste, pa tamo maslinina pelud nije važan faktor.

Budući da je uzgajana površina manja nego na hrvatskoj obali, i koncentracije maslinine peludi u Crnoj Gori po pravilu su niže nego u uporedivim hrvatskim obalnim gradovima — ali u godinama s obilnom cvatnjom i povoljnim vjetrom osjetljive osobe na primorju ipak mogu osjetiti izražene simptome.

Od šest gradova koje pelud.net prati, Bar i Herceg Novi su oni koji leže neposredno u maslinarskom pojasu, pa su od svih šest najviše izloženi maslininoj peludi.

Važna metodološka napomena

Za gradove u Crnoj Gori pelud.net ne koristi fizičku mjernu stanicu za pelud. Umjesto toga, podaci se dobijaju iz evropskog modela CAMS (Copernicus Atmosphere Monitoring Service) preko Open-Meteo. To znači da su prikazane vrijednosti modelirana ocjena, a ne neposredno prebrojana zrnca peludi iz vazduha — koristan orijentacijski vodič, ali ne i jednako precizan kao mjerenje na terenu. Vrijednosti su modelirane, ne mjerene.

Sezona

Maslina u Crnoj Gori cvjeta od juna do jula, dakle znatno kasnije nego, na primjer, breza ili trave. Vrhunac cvatnje ovisi o godišnjim temperaturama i rasporedu padavina — u toplim i suhim godinama cvatnja može početi već u posljednjim danima maja, dok se u hladnijim proljećima pomjera dublje u juni. Na samom primorju cvatnja obično počinje nešto ranije nego u unutrašnjosti.

Simptomi

Klinička slika ista je kao kod drugih peludnih alergija:

  • vodenast iscjedak i začepljen nos
  • kihanje u serijama
  • svrbežne i suzne oči (alergijski konjunktivitis)
  • svrbež nepca i ždrijela
  • kod osjetljivijih osoba — pogoršanje astme

Budući da se sezona masline na primorju djelimično preklapa s krajem sezone trava, neki alergičari u junu i julu imaju kombinaciju simptoma koju je teško pripisati jednom jedinom alergenu.

Unakrsna reaktivnost

Maslina pripada porodici Oleaceae i dijeli dio alergenih bjelančevina sa srodnim biljkama:

  • jasen (Fraxinus) — jasenova pelud sadrži srodne bjelančevine, pa je kod osoba alergičnih na jasen često prisutna i unakrsna preosjetljivost na maslinu (i obrnuto); jasen inače cvjeta ranije, u proljeće
  • kalina (Ligustrum) — česta živica iz iste botaničke porodice, također može pokretati unakrsne reakcije

Unakrsne reakcije s hranom kod masline su rijetke. Maslinovo ulje samo po sebi ne sadrži peludne alergene u količinama koje bi pokretale reakciju, pa alergija na maslininu pelud sama po sebi nije razlog za izbjegavanje ulja ili plodova. Pri tačnoj procjeni unakrsne reaktivnosti uvijek je najbolje posavjetovati se s alergologom, jer slika kod pojedinca može biti drugačija.

Liječenje

  • Antihistaminici druge generacije redovno kroz cijelu sezonu cvatnje.
  • Nazalni kortikosteroidni sprej, koji je smisleno početi koristiti 1–2 sedmice prije očekivanog početka cvatnje, dakle već u maju za stanovnike primorja.
  • Kapi za oči kod alergijskog konjunktivitisa.
  • Kod astmatičara moguća prilagođavanje bronhodilatatorne i protivupalne terapije u dogovoru s ljekarom.
  • Specifična imunoterapija (potkožna ili sublingvalna) za maslinu dostupna je kod alergologa kada je preosjetljivost jasno potvrđena kožnim ili krvnim testovima; odluku o uvođenju donosi alergolog.

Praktični savjeti za osjetljive osobe

  • Ako živite ili se u junu i julu nalazite na području Bara ili Herceg Novog, pratite dnevne nivoe peludi na pelud.net i po potrebi terapiju počnite još prije dolaska sezone.
  • Koncentracije su po pravilu najviše uz suho i vjetrovito vrijeme; kiša ispire pelud iz vazduha i donosi kratkotrajno olakšanje.
  • Provjetravanje rano ujutro ili kasno navečer, kada je peludi u vazduhu manje, prijatnije je za osjetljive disajne puteve nego provjetravanje usred dana.
  • Tokom dužeg boravka na otvorenom u nasadima ili njihovoj blizini, sunčane naočale i tuširanje po povratku kući mogu smanjiti izloženost.
  • Ako imate simptome i izvan juna i jula, vjerovatno je riječ o drugom alergenu (na primjer travama) — ne pripisujte sve maslini.

Napomena

Ovo nije medicinski savjet. Za tačnu dijagnozu i individualne preporuke o liječenju ili imunoterapiji obratite se ljekaru porodične medicine ili alergologu.