Tijekom ljeta peludne prognoze gotovo redovito prikazuju povišene vrijednosti koprivnjača (Urticaceae). Mnoge to zabrine, jer kopriva je biljka koju svi poznaju i s kojom imaju neugodno iskustvo iz djetinjstva. No kad je riječ o peludnoj alergiji, kopriva je puno blaža nego što njezino ime i česta pojava na prognozama sugeriraju.
Priča o koprivi slična je onoj o boru: pelud ima obilno, ali kao alergen djeluje slabo. Za većinu alergičara prava kopriva nije glavni problem.
O kojoj se biljci radi
Pod "koprivama" u peludnom smislu obično se misli na pravu koprivu (Urtica dioica) — onu koja žari na dodir. Žarenje, međutim, nema veze s alergijom na pelud: ono je posljedica mehaničkih dlačica i kemijskih tvari u listu, a ne imunološke reakcije na pelud.
Kopriva raste gotovo posvuda u Hrvatskoj — uz puteve, ograde, vlažna i zapuštena mjesta, na kontinentu i na obali.
Sezona
- od kasnog proljeća do jeseni, s naglaskom na ljetne mjesece
- vrhunac obično u lipnju, srpnju i kolovozu
- duga sezona, slično ostalim biljkama iz porodice koprivnjača
Zašto se na prognozama čini važnijom nego što jest
Ovdje je ključ za ispravno čitanje brojki. Kopriva dijeli porodicu (Urticaceae) s crkvinom (Parietaria), a njihova su zrna peludi pod mikroskopom gotovo nerazlučiva. Zato se u aerobiološkim mjerenjima često zbrajaju i prikazuju zajedno kao "koprivnjače".
Posljedica:
- visoka vrijednost "koprivnjača" na obali najčešće je zapravo crkvina, koja je snažan alergen
- prava kopriva (Urtica) doprinosi brojci, ali klinički je puno slabija
- ista brojka stoga ne znači isto u Dalmaciji (gdje dominira crkvina) i u unutrašnjosti (gdje je više prave koprive)
Koliko je zapravo jak alergen
Prava kopriva smatra se slabim do umjerenim alergenom. Postoje osobe osjetljive baš na koprivinu pelud, ali one su rjeđe nego kod trava, masline ili crkvine, a simptomi su u prosjeku blaži.
Kad osoba na obali ima izražene ljetne tegobe uz visoke vrijednosti koprivnjača, daleko je vjerojatnije da reagira na crkvinu nego na pravu koprivu.
Simptomi
Kad do reakcije na koprivu dođe, ne razlikuje se od ostalih peludnih alergija:
- vodenasta sekrecija iz nosa i kihanje
- svrbež i crvenilo očiju
- svrbež nepca
- rijetko — pogoršanje astme
Dijagnoza
Zbog preklapanja s crkvinom, ciljano testiranje je važno:
- kožni ubodni testovi (prick) zasebno za koprivu i za crkvinu
- specifični IgE testovi iz krvi koji razlikuju Urtica od Parietaria
- tek tako se zna treba li terapiju i imunoterapiju usmjeriti na koprivu ili na crkvinu
Bez tog razlikovanja "alergija na koprivnjače" ostaje neprecizna i može voditi krivim zaključcima.
Što pomaže
Pristup je isti kao kod ostalih peludnih alergija, kad je osjetljivost potvrđena:
- Antihistaminici druge generacije tijekom sezone
- Nazalni kortikosteroidni sprej za izraženije simptome
- Kapi za oči za alergijski konjunktivitis
- Uklanjanje kopriva s okućnice smanjuje lokalnu izloženost
Specifična imunoterapija usmjerena baš na pravu koprivu rijetko je indicirana — kad postoji značajna osjetljivost iz porodice koprivnjača, ona se obično odnosi na crkvinu.
Praktične preporuke
- Ne paničarite zbog visokih vrijednosti "koprivnjača" na prognozi — provjerite radi li se o priobalju, gdje je crkvina vjerojatniji uzrok.
- Žarenje od dodira kopriva nema veze s peludnom alergijom i ne predviđa je.
- Ako ljetne tegobe traju i jake su, inzistirajte na testiranju koje razlikuje koprivu od crkvine.
Napomena
Ovo nije medicinski savjet. Ako sumnjate da imate alergiju na pelud kopriva ili neku drugu pelud, obratite se liječniku obiteljske medicine ili alergologu. Kod koprivnjača je posebno važno razlikovati pravu koprivu od crkvine jer se klinički vrlo razlikuju.